Lovačko društvo „Tetrijeb“ Čabar i udruga za zaštitu životinja „Tetrijeb“ iz Prezida su  nedavno u Šumariji Gerovo organizirali simpozij o mogućem uzgoju tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus) u šumama Gorskog kotara predhodno uzgojenog u volijeri Dr. don Ivice Križa u Prezidu, pa potom puštanjem u prirodno stanište podivljavanjem. U ime organizatora skup je otvorio i pozdravio nazočne Predsjednik LD „Tetrijeb“ Čabar  Antun Arh, predstavivši predavače simpozija, eminentne stručnjake lovstva: Prof. dr. sc. Marijana Grubišić, sa Šumarskog fakulteta iz Zagreba, Doc. dr. Dejana Konjević sa Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, Mag. Mirka Perušek, iz Zavoda za gozdove območna enota Kočevje, Alojzija Frković, dipl. ing. šum., autora knjige „Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru“, zatim Ladu Bradač, podpredsjednicu LZS, te niz stručnjaka iz Republike Slovenije koji su svojim znanjem i iskustvom upotpunili simpozij danim informacijama i rezultatima takovog uzgoja ove šumske koke na području susjedne nam države.

     Simpoziju su nazočili i predstavnici Primorsko-goranske županije Gerhard Lempl, dipl. ing. pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj i  stručni suradnik Mr. Blaženka Kulić, dipl. ing. šum., te mnogobrojni predstavnici goranskih Lovačkih društava i zainteresirani lovci, kao i predstavnici pograničnih Lovačkih društava susjedne Slovenije.

     Uvodno izlaganje podnio je „glavni krivac“ ovog okupljanja don Ivica Križ koji je 2012. godine krenuo sa idejom o uzgoju tetrijeba u Gorskom kotaru od kada je prikupljao potrebite podatke i saznanja o njenoj mogućoj realizaciji. Prihvaćanjem ideje i davanjem podrške krenulo se sa izradom projekta koji je sa svom potrebnom dokumentacijom krajem prošle godine dostavljen Evropskoj komisiji – LIFE projekt sa zahtjevom za odobrenje sufinanciranja. Projekt su poduprli Primorsko-goranska županija, Hrvatski lovački savez, Lovački savez PGŽ, i Grad Čabar, koji su osigurali određena financijska sredstva za njegovu izradu o čemu smo već javljali.

     Cilj ovog Simpozija je bio da se dobije što šira i sveobuhvatnija stručna podloga za provođenje i daljnje širenje projekta uzgoja tetrijeba gluhana radi očuvanja ugroženosti, ponovnog naseljavanja i unosa u postojeću populaciju, a prije svega uvidjeti što se dogodilo, zašto se populacija tetrijeba na goranskom području drastično smanjila.

     Kako je iznio prof. dr. sc. Marijan Grubešić, za početak će se na aktivnim pjevalištima od prvog travnja postaviti senzorne i infracrvene kamere kako bi se provelo istraživanje radi utvrđivanja postojećeg broja jedinki. U to bi se uključili lovci lovačkih društava na područjima gdje obitava tetrijeb, kao i stručno osoblje Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnica Delnice. Praćenje će se odvijati za cijelo vrijeme parenja odnosno pjeva tetrijeba. U to svrhu su odmah distribuirane unificirane tablice u koje bi se svakodnevno unosili potrebiti podaci. Locirana pjevališta nalaze se kako je naglasio, sjeverno od autoceste Rijeka – Zagreb do granice sa Slovenijom. Po prikupljenim podacima provelo bi se sumiranje rezultata, a potom izvršila izrada elaborata do kraja lipnja ove godine  Naravno, da se sa aktivnostima nastavlja i slijedeća dva mjeseca kako bi se pokušalo utvrditi brojno stanje pilića i koka.

     Uz cijenjenog izlagača, učešće su svojim doprinosom upotpunili i ostali stručnjaci uvodno imenovani, kao i cijenjeni gosti izlagači iz Slovenije, a sa praktičnom problematikom nazočne je na zanimljiv način upoznao Stanko Šandak, uzgojivač sitne divljači i koordinator dobave tetrijeba u uzgojni centar Bukovica (Ravna Gora).

     Izuzetni poznavatelj tetrijeba i lovni stručnjak, autor knjige „Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru“ Alojzije Frković dipl. ing. šumarstva je na njemu svojstven, zanimljiv i upečatljiv način govorio o oprezu pri puštanju tetrijeba iz volijere u prirodno stanište tijekom „podivljavanja“, upoznavši nazočne o iskustvima iz nekih dijelova Europe koja govore o tome da u prirodi preživi svega 12 posto jedinki. Mora se uzeti u obzir činjenica da u nas obitavaju na ovim područjima tri velika predatora koji su uz ostale, velika opasnost za tek puštene ptice iz zatvorenog i sigurnog ambijenta, kazao je Frković. To ne umanjuje sve pohvale projektu o obnovi fonda ove vrste ali isto tako, ponovio je traži izuzetan oprez i pažnju pri realizaciji istog.

Bojan Marković, dipl.ing.šum.