Nalazite se u >
Vijesti iz saveza
Održano predavanje o čaglju
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
U lovačkom domu Krmpote, prof. dr. Nikica Šprem, redoviti profesor na Odsjeku za animalne znanosti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje "Čagalj (Canis aureus), od biologije do gospodarenja”, a uvodno je okupljene lovce, pozdravio predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije dr. sc. Josip Malnar.
- Čagalj je prije desetak godina nama lovcima bio nepoznata vrsta, no zbog njegovog širenja sve je više prisutan u lovištima kojima gospodare naše članice te čini znatne štete, kako na domaćoj stoci tako i na divljači. U prošloj lovnoj godini izlučeno je oko 200 jedinki ove nepoželjne vrste, što govori o velikoj prisutnosti u lovištima Primorsko-goranske županije, rekao je dr. sc. Josip Malnar.
Samo predavanje obuhvatilo je biološke značajke vrste, njezino širenje te sve češće izazove u gospodarenju čagljem, kao i njegov utjecaj na lovišta i bioraznolikost. Sudionici su većine lovačkih društava/udruga sa područja naše županije raspravljali o mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se smanjio negativan utjecaj čaglja, uključujući aktivniji pristup u regulaciji brojnosti i bolju suradnju između znanstvenih istraživanja i lokalnih lovačkih društava.
Igor Uremović, predsjednik LD „Gradina" Novi Vinodolski i domaćin ovog skupa naveo je da je u protekloj lovnoj godini u njihovom lovištu odstreljeno 80 čagljeva, što govori o zavidnoj lovnoj aktivnosti članova. No brojno stanje predatora i dalje je u ekspanziji, što sugerira da je nužno uvesti inovativna zakonska rješenja jer očito konvencionalni način lova ne daje željene rezultate odnosno brojno stanje zvijeri u prirodi ugrožava i potiskuje plemenitu divljač, naročito srnu i muflonski pomladak.
Anton Bolonić, predsjednik LD „Orebica" Krk se u kratkom izlaganju osvrnuo na probleme koje čagalj čini na otoku Krku. S obzirom da je čagalj do pred desetak godina bio poprilična nepoznanica, a brojnost mu je sve više rasla u lovištima kojima gospodare, lovci s otoka Krka uz pomoć lokalne samouprave, koja financijski potpomaže za svaki odstrel čaglja, svakodnevno sudjeluju u izlučenju ove nepoželjne vrste, koja čini znatne štete na domaćim životinjama. U prošloj lovnoj godini odstreljeno je 74 čaglja. Napomenuo je da bi svaka lokalna samouprava trebala pripomoći lovcima u izlovu, kao što to već nekoliko godina rade na otoku Krku.
Svi prisutni lovci zaključili su da je nužno koordinirati i reagirati za očuvanje ravnoteže u lovištima, kako u Primorsko-goranskoj županiji, tako i u cijeloj Hrvatskoj.
- Čagalj je prije desetak godina nama lovcima bio nepoznata vrsta, no zbog njegovog širenja sve je više prisutan u lovištima kojima gospodare naše članice te čini znatne štete, kako na domaćoj stoci tako i na divljači. U prošloj lovnoj godini izlučeno je oko 200 jedinki ove nepoželjne vrste, što govori o velikoj prisutnosti u lovištima Primorsko-goranske županije, rekao je dr. sc. Josip Malnar.
Samo predavanje obuhvatilo je biološke značajke vrste, njezino širenje te sve češće izazove u gospodarenju čagljem, kao i njegov utjecaj na lovišta i bioraznolikost. Sudionici su većine lovačkih društava/udruga sa područja naše županije raspravljali o mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se smanjio negativan utjecaj čaglja, uključujući aktivniji pristup u regulaciji brojnosti i bolju suradnju između znanstvenih istraživanja i lokalnih lovačkih društava.
Igor Uremović, predsjednik LD „Gradina" Novi Vinodolski i domaćin ovog skupa naveo je da je u protekloj lovnoj godini u njihovom lovištu odstreljeno 80 čagljeva, što govori o zavidnoj lovnoj aktivnosti članova. No brojno stanje predatora i dalje je u ekspanziji, što sugerira da je nužno uvesti inovativna zakonska rješenja jer očito konvencionalni način lova ne daje željene rezultate odnosno brojno stanje zvijeri u prirodi ugrožava i potiskuje plemenitu divljač, naročito srnu i muflonski pomladak.
Anton Bolonić, predsjednik LD „Orebica" Krk se u kratkom izlaganju osvrnuo na probleme koje čagalj čini na otoku Krku. S obzirom da je čagalj do pred desetak godina bio poprilična nepoznanica, a brojnost mu je sve više rasla u lovištima kojima gospodare, lovci s otoka Krka uz pomoć lokalne samouprave, koja financijski potpomaže za svaki odstrel čaglja, svakodnevno sudjeluju u izlučenju ove nepoželjne vrste, koja čini znatne štete na domaćim životinjama. U prošloj lovnoj godini odstreljeno je 74 čaglja. Napomenuo je da bi svaka lokalna samouprava trebala pripomoći lovcima u izlovu, kao što to već nekoliko godina rade na otoku Krku.
Svi prisutni lovci zaključili su da je nužno koordinirati i reagirati za očuvanje ravnoteže u lovištima, kako u Primorsko-goranskoj županiji, tako i u cijeloj Hrvatskoj.
