Ambrozija u našim lovištima

I ove godine se oko zasađenih remiza LD „Kamenjarka“ Kukuljanovo-Škrljevo pojavila ambrozija koja se svake godine sve više širi u ovom području. Pravovremenim otkrivanjem prisutnosti ovog opasnog korova za zdravlje ljudi, lovci LD „Kamenjarka“ Kukuljanovo-Škrljevo brzom akcijom uspjeli su zaustaviti širenje ove nepoželjne biljke.

A što znamo o ambroziji?

U Srednjoj Europi kao i kod nas, prvenstveno u sjevernom dijelu Hrvatske, sve su učestalije pojave alergija ljudi na pelude korova. Pelud ambrozije (Ambrosia elatior  poznata i kao Ambrosia artemisifolia) prvi je i najučestaliji uzročnik alergija u ljudi. Rod ambrozija ubraja se u porodicu glavočika ili Compostae, a obuhvaća oko 20 vrsta od kojih je kao alergogena biljka najznačajnija upravo Ambrosia elatior. Ovaj rod raširen je kao korov širom svijeta i vjerojatno je kao domicilna biljka iz južnih krajeva Sjeverne Amerike prenešena u ostale dijelove svijeta. Danas u Europi postoji nekoliko vrsta roda ambrozije koje se nisu proširile na veča područja već egzistiraju kao izolirane kolonije, i to su A. maritima nađena u mediteranskim predjelima, A. coronopifolia, A. psylostachy i A. trifida koje su nađene sporadično uz obale Sjevernog mora i na Mediteranu.

Kada govorimo o ambroziji prvenstveno se misli na Ambrosiju artemisifolia, koja je u Europu uvezena sa pošiljkama kontaminiranog sjemena početkom dvadesetog stoljeća, i danas je najraširenija u istočnoj i zapadnoj Europi. U južnoj Europi ima je nešto manje, ali u novije vrijeme primjećeno je njezino širenje i na sjever Europe.

Kako izgleda ambrozija?

To je uspravna zeljasta biljka koja može narasti u visinu od 1,0 do 1,5 m. U donjem djelu stabljika je drvenasta, a listovi su poredani u nasuprotnim parovima i gusto razgranati sa kopljastim režnjevima. Cvjetovi su mali, žućkasti i smješteni u male glavice, s time da su različiti spolovi smješteni u odvojenim glavicama. Plod ambrozije sa sjemenom je okrugli, veličine oko 5 mm, ima prsten od pet do sedam zubaca poput trna.

Gdje raste ambrozija?

Ambrozija raste na suhim poljima, pašnjacima, zapuštenom zemljištu, uz ceste kao samonikla biljka, a možemo ju nači i među kultiviranim biljkama (npr. remizama za divljač kao što je to slučaj kod LD „Kamenjarka“ Kukuljanovo-Škrljevo). Biljka se oprašuje vjetrom koji je i glavni čimbenik njenog širenja. Pogoduje joj suha klima i otvoren okoliš i kao takva vrlo je prilagodljiva novim uvijetima u okolini. Svaka stabljika ambrozije stvara nekoliko desetaka tisuća sjemenki koje mogu preživjeti u tlu i u nepovoljnim prilikama preko 30 godina, a odolijeva i mrazu. Ovisno o klimatskim uvijetima može biti jednogodišnja ili višegodišnja biljka, ali kod nas je uglavnom jednogodišnja. Cvate od lipnja do početka kolovoza, međutim najveća koncentracija njene peludi je u kolovozu i rujnu, a svaka stabljika godišnje oslobađa stotine miliona peludnih zrnaca koja izgledaju kao loptice sa izdancima koji strše iz površine. Zrnca imaju aerodinamični oblik, što pogoduje njihovom širenju vjetrom čak i na udaljenost do 300 km. Pelud izaziva kihanje, suzenje očiju, kašalj, začepljenost nosa, a u težim slučajevima i gušenje. Kod velikog broja alergičnih osoba ambrozija uzrokuje peludne hunjavice ili alergijski rinitis koji može prijeći u neugodnu alergijsku astmu. Najsigurniji način za njeno uništavanje je da se kompletna biljka isčupa iz zemlje sa korijenom. Preporučljivo je kod njenog uništavanja nositi zaštitnu masku i rukavice. Članovi LD „Kamenjarka“ Kukuljanovo-Škrljevo koristili su razne metode uništavanja ovog korova (čupanje biljke sa korijenom, paljenje vatrom, upotreba herbicida), ali sa skromnim rezultatima. Želimo puno uspjeha lovcima LD „Kamenjarka“ Kukuljanovo-Škrljevo u uništavanju ovog zaista nepoželjnog korova.

                                                                                                                                                                                       Dr. sc. Tibor Andreanszky, dr.vet.med.